Izrada kompostne hrpe jedan je od jesenskih poslova u vrtu koji sa veseljem rado obavljam svake sezone. No, da bi to napravila prvo moram iz stare hrpe izdvojiti humus, tu plodnu crnu materiju koja je nastala razgradnjom organskog materijala iz vrta i kuhinje. Kompostiranjem/recikliranjem kuhinjskog otpada dobivamo visokokvalitetni gnoj za biljke, te ujedno postajemo i dio permakulturne priče održivog razvoja.
kompost8Humus ima neprocjenjivu važnost za rast biljke budući da utječe na strukturu tla, stimulira rast korijena, opskrbljuje biljke energijom (ugljikom), ali i potrebnim hranivom. Za održavanje tla u dobrom stanju potrebno je redovito dodavanje gnoja ili dekompostiranog organskog materijala kao što je vrtni kompost. Također to je i prilično jeftin način poboljšavanja strukture tla i vraćanja tlu hranjivih sastojaka. Stvaranje humusa čudo je prirode, jer do danas nije poznata točna formula kako dolazi do transformacije organske materije u humus, osim da u procesu sudjeluje ogroman broj organizama – bakterija, aktinomiceta, algi, gljivica, gujavica, te sitnijih životinjica nematoda, grinja. Humus je bogat vitaminima, antibioticima i stimulatorima rasta, aktivira i privlači rad faune, a njegove organske supstance povisuju sposobnost zadržavanja vode u tlu.
“Kompostirani gnoj je također izvor energije za mikroorganizme, a štiti tlo i od mogućih povremenih prekomjernih koncentracija mineralnih soli, te raznih toksičnih supstanci. … sadrži i mnogobrojne predatorske organizme, te na taj način neizravno pridonosi regulaciji bolesti i štetnika”Ekološka poljoprivreda, Darko Znoar.

kompost3

 Ključne funkcije humusa:
1. Kontinuirani izvor hraniva
2. Organska kiselina u humusu pomaže u rastvaranju minerala u tlu, čineći ih dostupnijim biljkama
3. Izvor energije za mikrorganizme u tlu
4. Mikrobi koji se hrane organskom materijom utječu na stvaranje tkiva tla

Što se može kompostirati?

kompost7U kompost odlažem gotovo sav kuhinjski otpad – trulo voće i povrće, ljuske od kestena, koštice od breskve, talog od kave i čaja, ljudsku i životinjsku dlaku, kuhanu koru od krumpira. Ljuske od jajeta radije prije sameljem u mlincu za kavu jer ih gliste izbjegavaju zbog oštrih rubova. Iz vrta odlažem jednogodišnje, dvogodišnje i zeljaste biljke, suho ocvalo cvijeće, korov, usitnjenu koru od drveta, otpalo lišće, stajski gnoj, piljevinu, slamu i sijeno. Nikada ne stavljam biljne ostatke bolesnih dijelova biljke.

 Izrada kompostne hrpe

Veličina hrpe ovisi o količini organskog otpada koji nam je na raspolaganju, no pravilo je da je obično široka 1.5 m i dugačka 1.8 m. Iako nije nužno, stranice komposta mogu se ograditi (daske, palete), no zato je važno da je sadržaj pokriven da se ne bi osušio ili odveć navlažio. Poželjno je da mjesto budućeg kompostišta bude zaštićeno od ekstremnih vanjskih utjecaja, naročito od prejakog sunca, vjetra i kiše.
kompost5Kada se izabere pozicija u vrtu zemlju na kojoj će se slagati hrpa treba prorahliti vrtnim vilama. Na dno hrpe prvo se stavljaju usitnjeni ostaci tvrdog biljnog materijala (grančice, stabiljke od kukuruza, suncokreta), ovdje se mogu pomiješati i krupniji ostaci iz prethodne hrpe. Zatim dolazi sloj sijena, pa kuhinjskog otpada, te nakon čega se ponovno stavlja sloj sijena i kuhinjskog otpada sve dok se ne iskoristi sav materijal. Zadnji sloj neka bude svježi biootpad iz vrta ili sijeno. Također između slojeva može se staviti i stajski gnoj koji je vrlo poticajan za stvaranje mikroroganizama.

Proces kompostiranja

U kompostu žive milijuni mikrorganizama koji u neprestanom ciklusu sudjeluju u procesu razgradnje u kojem se složeni organski spojevi rastavljaju se na manje i jednostavnije.
kompost4

“Dušikom bogati spojevi (bjelančevine, urea i dr.) raspadaju se sve do amonijaka i elementarnog dušika koji odlaze u zrak, a ugljikovi spojevi razgrađuju se do plinovitog ugljičnog dioksida, i u jednom i u drugom slučaju, postoji čitav niz međuspojeva. No, nakon što ova razgradnja dođe do »nulte točke«, započinju novi procesi u kojima se ove jednostavne supstance ponovo pretvaraju u složenije, a što na kraju kulminira u formiranju humusnih spojeva.” – Ekološka poljoprivred, Darko Znoar.

U procesu razgradnje sudjeluju aerobni mikrorganizmi zbog čega je važno da se osigura prozračnost hrpe što se postiže slaganjem različitih vrsta materijala i okretanjem komposta. Također zahtjeva vlagu, ali ne potpunu natopljenost jer će suvišna količina vode spriječiti ulaženje zraka i uzrokovati da hrpa postane anaerobna. Vlažnost hrpe može se odrediti prema bujnosti života vidljivog golim okom, ali i na način da se iscjedi šaka komposta, te ukoliko iscuri nekoliko kapi kompostna hrpa ima optimalnu razinu vlage.

Dobar link:
Film o kompostiranju i drugim temama vezanim za permakulturu
Tekst o kompostu
Mali priručnik o kompostiranju
Sve o kompostu
i još malo

 

 

 

Ostavite komentar

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>