Epizoda 1. : Balkon za zelene sokove

Za Maju vrtlarenje na balkonu nije nikakva novost, prošle sezone hrabro je krenula i u svojim teglicama posadila niz povrtnica s kojima, nažalost, i nije imala pretjeran uspijeh. Glavna zamjerka bila je što nije imala više plodova, kaže Maja - “Lijepo je sve izgledalo na početku, dok sam sadila presadnice, no mislim da sam previše zalijevala, a kad je došlo ljeto plodova je bilo malo.”
U plastičnim posudama rasle su rajčice, paprika, blitva, kadulja i salata, a dok su na ogradi u žardinjerama bile jagode. Sve su to biljke koje su jednostavne za uzgoj ukoliko ih postavimo na pravo mjesto i na pravilan način se brinemo za njih. Iako je imala dobru namjeru, Maja je većinu svojih biljaka postavila na krivo mjesto što je negativno utjecalo na njihov rast i razvoj.
Karakteristike balkona
Prije nego se krene sa kreiranjem balkonske gredice važno je promotriti prostor u kojem će se ista nalaziti, ali i ostale elemente – sunce, strane svijeta, kiša i vjetar. U ovom slučaju radi se o lođi jednom od zahtjevnijih i najčešćih tipova balkona za kreiranje zelene urbane oaze. Riječ je o vrsti balkona sa zatvorenim bočnim stranama i ogradom koja je u većini slučajeva od betona ili stakla.
Hlad od ograde
Većina teglica bila je postavljena uz ogradu, što se čini logičnim rješenjem kada razmišljamo o vrtu na balkonu, no ovdje je to bila pogrešna odluka budući da je ograda od materijala koji u potpunosti sprječava prolaz sunčeve svjetlosti. Povrće tropskog podrijetla poput rajčice i paprike traži puno sunca, dnevno minimalno 6 sati. Mediteransko bilje kao što je kadulja također treba staviti na sunčanu poziciju jer će u suprotnom slabo napredovati. Budući da je balkon okrenut na zapad, ima dovoljno sunca za uzgajanje svih povrtnica, začinskog bilja i plodovitog voća tijekom vrtlarske sezone. Žardinjere obješene sa vanjske strane ograde cijeli su dan na suncu, na poziciji koja je idealna za začinsko bilje – kadulju, ružmarin, smilje, lavandu, ali i jagode čiji će plodovi biti posebno slatki.

Tegle – dom biljaka
Maja je uzgajala biljke u plastičnim teglama svih veličina koje su inače odlične za povrće, no treba izabrati pravu veličinu za svaku biljku.
Jedna tipična pogreška koja se često događa je ta da se biljke pregusto posade, pa se na kraju niti jedna ne razvije do kraja. Štoviše, tako posađene biljke guše jedna drugu, korijenov sustav se slabo razvija, a i vrlo brzo iscrpe hranjiva iz supstrata. Primjerice, nikako ne bi trebalo u posudu od 20l posaditi dvije rajčice i papriku, niti jedna biljka neće biti dovoljno jaka za proizvodnju plodova. Biljke koje uzgajamo radi lista, salate ili začine mogu se grupirati u tegli jer koliko god da velike narasle uvijek će se u kuhanju moći koristiti lisni dio biljke. Naravno, što se više prostora ostavi za razvoj korijena povećavaju se šanse da opstane do iduće godine, a možda i dulje. Kadulja, ružmarin, lavanda, origano ili vlasac sve su to začinske biljke trajnice koje mogu u teglama preživjeti i desetak godina.

Zemlja – što kvalitetnija to bolja
Vrlo je važno u kakvoj zemlji sadimo povrće. Može se kupiti supstrat sa organskim gnojivom ili možemo sami napraviti vlastiti mix od različitih sastojaka – humus od kalifornijskih glista (glistinac), kokosova vlakna, perlit, zeolit, guano (gnojivo od izmeta šišmiša) i drugi. Na tržištu postoje različiti proizvođači, no za uzgoj hrane savjetujem da izbjegavate jeftine proizvode. Ukoliko se koristi stara zemlja, dovolno je da se izmiješa u omjeru 40:40:20 sa kvalitetnim supstratom i glistincem.

Obavezno bacite zemlju u kojoj je rasla bolesna biljka.

Balkon za zelene sokove
U posudama se osim lisnatog povrća može uzgajati i samoniklo bilje kao što je stolisnik, kiselica, kamilica i kopriva. Njihovi mladi listovi puni su vitamina i minerala što ih čini izvrsnim sastojkom za zelene sokove. Kod Maje smo, osim njih, uspješno uzgojili i ukusne biljke poput vlasca, peršina, kelja, krastavca i celera. ( Majin balkon možete pogledati u sklopu serijala Gradionica vrtova.)
Zaključno
Nakon što smo ispravili sve navedene pogreške,Majin vrt pretvorio se u predivnu urbanu jestivu zelenu oazu sa dovoljno plodova da može svakodnevno uživati u zelenim sokovima, ali i povremeno u plodovima rajčice, krastavca i paprike. (Majina epizoda dio je serijala GRADionica VRTova.)